Pir kao idealan
eko proizvod i superhrana

U vrijeme kada se vraćamo korijenima, kada svijet postaje svjestan činjenice kako je najbolji put do zdravlja kroz zdravu prehranu, jedna namirnica je posebno vrijedna pozornosti – pir!

 

PIR KROZ POVIJEST

Kako bismo bolje upoznali pir, trebamo se vratiti u daleku prošlost i nekih 5000 godina prije Krista kada je ova podvrsta pšenice kultivirana.

Pir, dinkel (njem) ili spelt (eng) ima zanimljivu i kompleksnu prošlost. Smatra se podvrstom jare pšenice, bliskim srodnikom najraširenije današnje pšenice, ali s nekim značajnim razlikama.

Pir je nastao kao produkt miješanja durum ili klasične bijele pšenice i ostike (kozje trave). Zanimljivo je da se pir pojavio na Bliskom Istoku, u Europi, ali i Dalekom Istoku, pri čemu se te pojavnosti znanstveno nisu uspjele povezati.

Ova vrijedna biljka s povoljnim svojstvima na ljudsko zdravlje spominje se u grčkoj mitologiji kao dar božice Demetre Grcima. Povijesno su tragovi prisustva pira pronađeni u petom tisućljeću prije Krista na obalama Crnog Mora, a do brončanog doba se ova namirnica proširila srednjom Europom. U razdoblju željeznog doba pir je bio glavna namirnica u prostorima današnje Njemačke i Švicarske te se uvela u prostor Britanije.

Srednji vijek donio je novu ekspanziju, pa se uz spomenute prostore pir raširio i postao jedna od glavnih namirnica u cijeloj Europi zbog svoje zaštite, bolje prilagođenosti hladnijim klimama te lakšeg skladištenja.

U modernijoj povijesti, pir je našao svoj put do Sjedinjenih Država krajem 19. stoljeća, ali je industrijalizacijom poljoprivrede polako izgubio svoje mjesto u panteonu prehrambenih žitarica, da bi se u 21. stoljeću vratio na velika vrata kao zdrava namirnica.

Pir pogodan za ekološku proizvodnju

Pir ima nižu razinu glutena, cjelovita je žitarica i po sadržaju proteina spada u sam vrh među žitaricama s udjelom od 12,5 do 19,5% proteina u zrnu.

Te zanimljive nutritivne karakteristike o kojima ćemo podrobnije kasnije pisati dio su privlačnosti pira kao kulture za uzgoj, a dio leži i u njegovoj otpornosti. Ova se žitarica može uzgajati na siromašnijim tlima, većim nadmorskim visinama u odnosu na pšenicu.

Pir ima dugačke klasove, višlju stabljiku i lakše se poliježe. Pir je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Ima sjeme koje je dobro zaštićeno od vanjskih utjecaja zahvaljujući tvrdoj ljusci, genetski je prethodnik pšenice te je kao takav otporan na bolesti koje inače pogađaju žitarice, a kako smo spomenuli dobro se drži pri niskim temperaturama.

Što se tiče zahtjeva tla, pir se na istom polju uzgaja i do pet godina, a idealni usjevi pred sjetvu pira su mahunarke poput soje koje obogaćuju tlo dušikom, a dozrijevaju ranije, pa ostaje dovoljno vremena za pripremu sjetve.

Velika potražnja i viša cijena pira kompenzira manji prinos po hektaru u odnosu na pšenicu. Prosječni prinos iznosi do 5 tona po hektaru.

nutritivne vrijednosti

U 100 grama neskuhanog pira nalazi se 338 kalorija. Najzastupljeniji su ugljikohidrati sa 70,19 grama, nizak je udio masnoće s 2,43 i odličan je izvor proteina s čak 14,57 grama.

Od bitnih nutrijenata koje sadrži pir, tu je više vrsta B vitamina, brojni minerali od čega i više od potrebne dnevne doze mangana, visok udio fosfora i niacina te cink.

Pir je odličan izvor vlakana, no sadrži i gluten što ga čini pogodnim za pekarstvo, ali i ne baš idealnom namirnicom za osobe koje su intolerantne na gluten.

Posjetite naš web dućan

kontakt

Možete stupiti u kontakt s nama putem e - maila.

Također smo dostupni i na broju +38598 1727 159.

7 + 9 =

posjetite nas

Donji Draganac 108

43245 Čazma

Hrvatska

Radno vrijeme

Pon-Pe: 7.00  - 15.00

Su: 7.00 - 12.00

Nedjelja i praznici: zatvoreno

Call Now Button